U 2009 god. nisam zadovoljio uvjet od 183 dana u inozemstvu, jer sam izmedu ostalog i izvanredni student u RH (po Bologni) pa imam nekoliko pitanja vezana za racunanje poreza:

Last Updated (Saturday, 30 October 2010 11:24) Written by Administrator Saturday, 30 October 2010 11:19

1. Da li se pod ukupan dohodak misli samo na osnovicu, ili tu spadaju i prekovremeni sati, dodatak za godisnji odmor, dodatak za mirovinsko i zdravstveno. Ugovor je tako sastavljen da sadrzi te 4 stavke koje na kraju cine ukupnu placu,ili je to iznos koji je na mjesecnoj platnoj listi u rubrici ukupno zaradeno, pa nakon sto se zbroji po mjesecima dodemo do iznosa ukupnog dohodka.
2. Sta znaci dodatak od 400kn na dan, da li je to novac koji se ne oporezuje i kako se izracuna, da li prelazimo tu granicu (sta sve spada u tu cifru).
3. Ako prelazimo tih 400kn, ako to znaci da moramo platiti porez, koliki onda postotak i od kojeg iznosa (dali se misli na ukupan iznos iznad 400 kn ili od ukupnog dohotka) je potrebno platiti, i kako se taj iznos smanjuje sa poreznim olaksicama(obvezno mirovinsko i zdravstveno i zivotno osiguranje).
4. Da li ima ikakve koristi ili pomoci ako je porezni obveznik izvanredni student na pomorskom fakultetu u Rijeci (jer se priznaje samo skolovanje u inozemstvu),dali se ako nista drugo moze dobiti barem porezna olaksica
5. Da li pomorac ako plati porez ima pravo na povrat poreza i kako i do kada(ako je na brodu)je moguce doci do toga,kako cemo znati dali uopce zadovoljavamo uvjet kojim bi povratili maleni dio svog novca. Ukratko zelio bih znati kako se dode do iznosa koji je potrebno platiti i ako ga je uopce potrebno platiti(vezano za 400 kn dodatka).

Odgovor:

1. Pod dohotkom temeljem kojeg se obracunava porezna osnovica razumijeva se ukupna zarada u odredjenom mjesecu, neovisno da li se radi o redovnom ili prekovremenom radu, raznim dodatcima i slicno.
2. Iznos od 400,00 kn dnevno predstavlja iznos pomorskog dodatka. Navedeni iznos je neoporezivi primitak i umanjuje osnovicu poreza na dohodak. Pomorski dodatak do 400,00 kn dnevno primjenjuje se za pomorce, a na temelju obracuna pomorskog dodatka koji sam pomorac prilaze uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje, neovisno da li mu je poslodavac isplacivao pomorski dodatak.
3. Za svrhe iskazivanja ukupnih primitaka ostvarenih po osnovi rada na brodu u medjunarodnoj plovidbi te obracuna iznosa pomorskog dodatka i izdataka te ostvarenog dohotka, pomorac je obvezan popuniti i godisnjoj prijavi priloziti Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM. Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi sto ih poslodavci isplacuju svojim radnicima, i to pomorski dodatak na brodovima medjunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno. Pod brojem II. Obrasca EPOM racuna se iznos pomorskog dodatka na nacin da se broj dana plovidbe pomnozi s 400,00 kn i dobije se ukupan pomorski dodatak za godinu. Pod brojem III. Obrasca ukupni primici (podatak iz isplatnih lista) umanjuju se za ukupan iznos pomorskog dodatka izracunat pod II., te za izdatke za doprinose za obvezna osiguranja. Na navedeni nacin dobije se iznos dohotka od nesamostalnog rada. Taj dohodak unosi se u godisnju prijavu poreza na dohodak te se prilikom izracuna porezne osnovice umanjuje za osobni odbitak i za iznose placene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukcije osiguran te darovanja do visine 2% primitaka prethodne godine uz propisane uvjete. Takodjer, do 30.06.2010. godine osobni odbitak mogao se uvecati i za troskove zdravstvenih usluga, kupnje ili gradnje prvog stambenog prostora, odrzavanja postojeceg stambenog prostora i najamnine za potrebe stanovanja. Na tako izracunatu poreznu osnovicu za 2010. godinu primjenjuju se slijedece porezne stope: 13,5% na oporezivi dohodak do 43.200 kuna, 25% na oporezivi dohodak od 43.201 do 108.000 kuna, 30% na oporezivi dohodak od 108.001 do 129.600 kuna, 37,5% na oporezivi dohodak od 129.601 do 302.400 kuna i 42,5% na oporezivi dohodak iznad 302.401 kuna.
4. Dani provedeni na skolovanju u tuzemstvu ne priznaju prilikom izracuna potrebnih 183 dana. Takodjer, nema mogucnosti koristenja troskova skolovanja kao porezne olaksice.
5. Buduci da se porez utvrdjuje i placa po podnesenoj godisnjoj prijavi, te se prilikom utvrdjivanja poreza uzimaju u obzir izdaci po osnovu placenog doprinosa, osobni odbitci i eventualne olaksice, nema vise placenog poreza, pa samim time nema povrata placenog poreza. Ukoliko ste mislili na povrat poreza placenog u inozemstvu, za odgovor na to pitanje bilo bi potrebno imati informaciju iz koje je drzave poslodavac te provjeriti da li s navedenom drzavom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Imamo jedno pitanje za pravnog savjetnika, mislimo da je zanimljivo za odredjenu kategoriju pomoraca koji su pred odlaskom u mirovinu.

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Saturday, 30 October 2010 11:17

Navodimo primjer pomorca koji bi se trebao iskrcati sa broda 15. studenog 2010. i planira u 2011. godini poci u staracku mirovinu. Porez na dohodak uredno je do sada prijavljivao pa tako planira napraviti i pocetkom 2011 godine za 2010 godinu. Zadnjim ugovorom na brodu u 2010 godini zaradio je 3.5 mijeseci placenoga godisnjega odmora, tj placu ce nastaviti primati i u 2011-oj godini do zakljucno 01 ozujka 2011 godine, iako u 2011-oj godine ne planira vise ploviti. Nase je pitanje, da li taj dio place (godisnjeg odmora) zaradjenog u 2010. godini a isplacenog dijelom i u 2011. godini podlijeze oporezivanju po godisnjoj prijavi poreza za 2011. godinu.

Odgovor: Dio place koji cete primiti u 2011. godini podlijeze oporezivanju porezom na dohodak jer da bi pomorac bio oslobodjen placanja poreza na dohodak mora ostvariti u kalendarskoj godini 183 dana plovidbe. Kako Vi necete ostvariti niti jedan dan plovidbe, nema osnove za oslobadjanje od placanja poreza na dohodak.

Evo imam jedno pitanje za nasu pravnicu glede poreza, zdravstvenog i socijalnog osiguranja.

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Saturday, 30 October 2010 11:15

Hrvatski sam drzavljanin koji zivi u Livnu (BiH) zadnjih 12 mjeseci. Ozenjen sam za gradjanku BiH-a i vjerovatno cu tamo ostat zivijeti jos neko vrijeme. Da li sam u ovom mom slucaju za vrijeme boravka u Hercegovini duzan podnositi poreznu prijavu u RH i jesam li duzan placati zdravstveno i mirovinsko osiguranje u RH? Molio bi Vas jos ako je moguce pravnu definiciju pojma "rezident" odnosno pojasnjenje tog pojma koji se provlaci kroz nase clanke Pomorskog Zakonika.

Odgovor: Zakonom o porezu na dohodak clankom 3. stavak 1. utvrdjeno je da je rezident fizicka osoba koja ima prebivaliste ili boraviste u Republici Hrvatskoj. U smislu clanka 38. Opceg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima: a) prebivaliste ondje gdje ima stan u vlasnistvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Stav Poreznih uprava je da se prebivalistem smatra i ukoliko supruga ili roditelji imaju stan u vlasnistvu, buduci da se u tom slucaju smatra da porezni obveznik ima stan u posjedu; b) uobicajeno boraviste u onome mjestu u kojem se zadrzava pod okolnostima na temelju kojih se moze zakljuciti da on u tome mjestu ili na tom podrucju ne boravi samo privremeno. Uobicajenim boravistem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za odredjivanje uobicajenog boravista nisu vazni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. Kako Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imaju jacu pravnu snagu od domacih zakona, potrebno je utvrditi da li s drzavom Vaseg interesa Republika Hrvatska ima sklopljen Ugovor. Kako se u Vasem slucaju radi o Bosni i Hercegovini, Ugovor izmedju Hrvatske i Bosne i Hercegovine je sklopljen tako da su na snazi njegove odredbe. Prilikom utvrdjivanja rezidentnosti treba se primijeniti odredbe clanka 4. Ugovora koji u stavku 2. kaze da ako je fizicka osoba rezident obiju drzava ugovornica, onda se njezin status odredjuje na nacin da se smatra rezidentom one drzave u kojoj ima stalno mjesto stanovanja, a ako ima stalno mjesto stanovanja u objema drzavama, smatrat ce se da je rezident one drzave s kojom ima uze osobne i gospodarske odnose (srediste zivotnih interesa). Ako se na ovaj nacin rezidentnost ne moze utvrditi, uzimaju se u obzir i drugi kriteriji. Na temelju podatak koje ste naveli, a to je da zivite u BiH posljednjih 12 mjeseci (uz pretpostavku da ste tamo i prijavljeni), da Vam je supruga drzavljanin BiH i da tamo zivi, moglo bi se smatrate da je srediste Vaseg zivotnog interesa u Bosni i Hercegovini, u kojem slucaju biste bili porezni obveznik BiH. Medjutim za nedvojbeno odredjenje Vaseg poreznog statusa, kao i statusa u pogledu obveze placanja doprinosa za mirovinski i zdravstveno osiguranje, potrebno je vise informacija, te o navedenom nismo u mogucnosti ocitovati se ovim putem.

Kako se nas par Hrvata na brodu nismo mogli sloziti koristim priliku postaviti pitanje vezano za bolovanje:

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Saturday, 30 October 2010 11:11

Kako se nas par Hrvata na brodu nismo mogli sloziti koristim priliku postaviti pitanje vezano za bolovanje: Molim Vas da mi detaljnije objasnite proceduru za otvaranje bolovanja po iskrcaju s broda i da li je moguce otvoriti bolovanje u slucaju da se pomorac iskrcao "zdrav" s broda i onda se razboli na putu ili neposredno po dolasku kuci npr, u prvih par dana. Da li ti dani bolovanja ulaze u "porezne" dane ili ulaze samo dani na bolovanju koje je posljedica bolesti/ozlijede na brodu prije samog iskrcaja.

Jedno pitanje osobno:

• ukrcaj 11.01.2010. Spanjolska; iskrcaj 03.04.2010. Kina; 83 dana na brodu
• ukrcaj 12.07.2010. USA; iskrcaj 04.10.2010. Brazil; 85 dana na brodu - 4 ukrcaja / iskrcaja van Hrvatske: 4 x 4dana=16 dana

Ukupno 168 dana navigacije + 16 dana putovanja = 184 porezna dana

Molim vas da mi potvrdite moju racunicu.

Odgovor: Za postizanje potrebnih 183 dana za godinu za koju se utvrdjuje obveza poreza na dohodak, mogu se pribrojiti izmedju ostalog i dani lijecenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi lijecnicke ustanove odnosno lijecnika privatne prakse. Dakle, ako bolest nastupi na povratku s broda dani provedeni na bolovanju uracunavaju se u 183 dana, ali ako se pomorac razboli nakon povratka, ti dani nece mu se uracunati.

Sto se tice Vase racunice broja dana plovidbe u 2010. godini potvrdjujemo da je ispravna. Napominjemo da se navedeni broj dana moze uvecati i za eventualno prenesene dane plovidbe iz prethodne godine.

Zamolio bih vas za upute jer nisam bas siguran za nesto, uglavnom ja sam na brod krenuo avionom iz Splita 05.07 s tim da sam isti dan dosao u Newcastlle u firmu da bi prosao neke tecajeve i od tamo sam letio 07.07 za Kinu i

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Saturday, 30 October 2010 11:06

u Kini cekao brod i ukrcao se tek 15.07. Pa bih vas zamolio ako mi mozete kazati od kada se racunaju dani, dali od 05.07 kad sam krenuo ili od 15.07. kad sam dosao na brod.

Odgovor: Sukladno clanku 81.a Pravilnika o porezu na dohodak, broj dana plovidbe u poreznom razdoblju utvrdjuje se tako da se stvarni broj dana plovidbe u poreznom razdoblju, moze povecati za dane plovidbe iz prethodne godine koje, kao prekobrojne, clan posade broda u medjunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini uracunao u 183 dana, dodatne dane za putovanje i to cetiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slucaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske, stvarne dane provedene na strucnoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pruzanje strucne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio i stvarne dane lijecenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi lijecnicke ustanove odnosno lijecnika privatne prakse. clan posade broda u medjunarodnoj plovidbi moze ukupan broj dana, umjesto dodatnih dana putovanja, povecati, u skladu s posebnim zakonom i prema evidenciji lucke kapetanije, za dane provedene na putu od mjesta prebivalista odnosno uobicajenog boravista do mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako luckoj kapetaniji dostavi izvorne racune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaceg ili medjunarodnog prometa. Dakle, u Vasem slucaju to bi znacilo da Vam se plovidba racuna od 15.07., a u broj dana plovidbe u poreznom razdoblju uracunalo bi se i cetiri dana putovanja prije ukrcaja i dani provedeni na seminaru (iz upita nije jasno koliko je to tocno dana). Da je samo putovanje trajalo duze od cetiri dana moglo bi Vam se sve dane putovanja ukljuciti u dane plovidbe temeljem vjerodostojnih isprava, ali to ovdje nije slucaj. Vi ste na putovanju proveli i manje od cetiri dana, a ostale dane do ukrcaja proveli ste u cekanju, tako da se ti dani nece moci ukljuciti u dane plovidbe.

Molio bih vas da nam pojasnite broj dana na brodu (u vezi sa 183 dana na brodu). Naime, nismo sigurni da li se prenose dani iz prošle godine u tekuću, s obzirom da smo jednu godinu na brodu 7 mjeseci, a iduću 5 mjeseci.

Last Updated (Monday, 27 September 2010 13:34) Written by Administrator Monday, 27 September 2010 13:13

Još jedno pitanje, koliko dana se računa za putovanje?

Odgovor: Ako je broj stvarnih dana plovidbe u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog statusa u slijedećem poreznom razdoblju. Višak broja dana koji se mogu prenijeti iz jedne godine na narednu godinu vidljiv je i iz obrasca DPOM koji izdaje nadležna lučka kapetanija.

Dani provedeni na putu za ukrcaj i povratak s broda računaju se na slijedeći način:

• jedan (1) dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u županiji prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda,
• dva (2) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta odnosno uobicajenog boravišta člana posade broda,
• četiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske

U slučaju da je stvarno putovanje trajalo duže nego kako je to prethodno opisano, a pomorac za to posjeduje dokaze (prijevozne karte), ukupan broj dana utvrdit će lučka kapetanija, ukoliko pomorac dostavi izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaćeg ili međunarodnog prometa.

Molio bi vas ako mi možete pronaći odgovor na sljedeće pitanje. Momak iz Splita mi je rekao da kada se prenosi višak dana za računanje poreza iz prošle u sadašnju godinu da se prenose samo dani plovidbe a ne dani putovanja.

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Monday, 27 September 2010 13:10

Navodno su mu tako rekli u Kapetaniji Split. To bi značilo ako sam za 2009. imao 9 dana više od potrebnih 183, da mogu prenjeti u 2010. godinu samo 5 dana. To mi zvuči malo nelogično pa bi vas zamolio ako možete provjeriti.

Odgovor: Informacija kojom raspolažete je ispravna. Naime, u iduću godinu može se prenijeti samo višak stvarnih dana plovidbe iznad 183 dana. Dani provedeni na putovanju, izobrazbi ili bolesti, ne prenose se. Inače, u obrascu DPOM kojeg izdaje Lučka kapetanija, u retku 7. naznačen je broj dana za prijenos u iduće porezno razdoblje pa je najbolje na samom obrascu provjeriti koji je to broj dana.

 

 

Iako sam plovio na brodovima pod stranom zastavom tokom cijelog razdoblja, iz određenih razloga nisam se prijavljivao od početka poreznih izmjena za pomorce (1. siječnja 2008. godine) sve do danas.

Last Updated (Monday, 27 September 2010 13:32) Written by Administrator Monday, 27 September 2010 13:03

Radi ostvarivanja prava određenih reformom i pravilnikom, želio bih započeti sa prijavama ukrcaja i iskrcaja počevši od 01. siječnja 2010. Moja pitanja glase:

• Da li je moguće započeti s prijavama naknadno s obzirom da je iz pomorske knižice razvidno da sam kontinuirano plovio i u prethodnom razdoblju?
• Da li je moguće započeti sa prijavama i uplatama samo za 2010. godinu i dalje, ili je potrebno uplatiti cijelokupan iznos uključujući i 2008. i 2009. godinu, s obzirom na priličan iznos koji bi u tom slučaju trebalo uplatiti jednokratno?
• Da li su predviđene sankcije za pomorce sa sličnim statusom tj. za neprijavljivanje plovidbe u 2008. i 2009. godini ?
• Da li se procedura za gore navedeni slučaj razlikuje za pomorce hrvatske državljane, sa stalnim boravkom u drugoj zemlji (npr. Tajlandu)?

Odgovor: Svaki porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada u inozemstvu, uključujući pomorce, dužan je do kraja veljače tekuće godine podnijeti Godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu kalendarsku godinu. Ukoliko to ne učini u propisanom roku, porezni obveznik čini prekršaj iz članka 62. stavak 4. Opceg poreznog zakona za koji je propisana novčana kazna od 5.000,00 do 500.000,00 kn. Poreznu prijavu za 2008. i 2009. godinu možete podnijeti i nakon isteka propisanog roka, a da li će Vam zbog toga Porezna uprava izreći novčanu kaznu, nismo u mogućnosti procijeniti. Nadalje, Porezna uprava može sama, sve do nastupa zastare, zatražiti od poreznog obveznika podnošenje porezne prijave za godinu za koju ona nije podnijeta u propisanom roku. Prilikom podnošenja Godišnje prijave poreza na dohodak Poreznoj upravi se ne dostavlja pomorska knjižica već obrazac DPOM koji ispostavlja lučka kapetanija i iz koje je razvidan broj dana plovidbe u godini za koju se podnosi porezna prijava. Ako se radi o hrvatskom državljaninu koji je sukladno odredbama Općeg poreznog zakona rezident Republike Hrvatske, procedura se ne razlikuje neovisno što ima stalni boravak na Tajlandu. Za utvrđivanje rezidentnosti konkretnom slučaju je potrebno više podataka.

„Krizni porez“ za pomorce

Last Updated (Friday, 12 March 2010 13:40) Written by Administrator Friday, 12 March 2010 13:36

Na žalost neki pomorci će ipak morati platiti poseban porez, tzv. „krizni porez“ kao i drugi obveznici poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj. Naime, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Središnji ured svim Područnim uredima dostavilo je uputu pod nazivom „Poseban porez na plaće i druge primitke prema primicima za rad pomoraca – članova posade brodova u međunarodnoj plovidbi, uputa o postupanju“. Navedenom uputom utvrđeno je da će Porezna uprava rješenjem razrezati poseban porez pomorcima koji su u obvezi platiti porez na dohodak po podnesenoj prijavi za 2009. godinu (broj dana plovidbe manji od 183), dok se pomorcima koji nisu u obvezi platiti porez na dohodak za 2009. godinu (broj dana plovidbe viši od 183 dana) neće obračunavati poseban porez.

Poseban porez obračunavat će se na slijedeći način:

- Ako se godišnja obveza poreza i prireza odnosi samo na dohodak ostvaren po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tada se iznos ostvarenog dohotka i iznos godišnjeg poreza i prireza dijele s brojkom 12 i množe s brojkom 5. Razlika između tako dobivenih iznosa (5/12) jeste osnovica za obračun posebnog poreza, a radi utvrđivanja odgovarajuće stope za obračun posebnog poreza prethodno utvrđena osnovica se dijeli s brojkom 5 te:

• ako je 1/5 iznosa osnovice manja od 3.000,00 kuna (uključujući 3.000,00 kuna) tada nema obveze posebnog poreza,
• ako je 1/5 iznosa osnovice viša od 3.000,00 kn i iznosi do 6.000,00 kuna (uključujući i 6.000,00 kuna) tada se za obračun posebnog poreza primjenjuje stopa od 2% te
• ako je 1/5 iznosa osnovice viša od 6.000,00 kuna tada se za obračun posebnog poreza primjenjuje stopa od 4%

Prema najnovijim informacijama Vlada RH je najavila ukidanje posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke na osnovicu od 3.000,00 do 6.000,00 kn s primjenom od 01. srpnja 2010. godine.

- Ako se godišnja obveza poreza i prireza odnosi i na druge primitke koji su, pored primitaka za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi, iskazani u godišnjoj prijavi tada se utvrđuje udio dohotka (razmjerno iznos) ostvarenog za rad na brodu u odnosu na ukupni godišnji dohodak iskazan u godišnjoj prijavi. Utvrđeni udio dohotka koji se odnosi na dohodak po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi promjenjuje se na ukupnu godišnju obvezu poreza te se dobije iznos godišnje obveze poreza i prireza koji se odnosi na dio primitka ostvarenih po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi i dalje se postupa na način kako je opisano pod prethodnom točkom.

"U standardnim ugovorima o zapošljavanju pomoraca stoje odredbe o visini obeštećenja u slučaju smrti, invaliditeta ili bolesti nastale na brodu ili na putu prema ili sa broda. Brodarske kompanije imaju ugovore sa osiguravajućim kućama u inozemstvu.

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Friday, 12 March 2010 13:32

...Moje pitanje je: da li su korisnici (oštećeni ili njihove obitelji) dužni platiti porez na primitak iz inozemstva po toj osnovi?“

Odgovor: Oštećene osobe ili njihove obitelji kojima strani osiguravatelj isplati naknadu za slučaj smrti, invaliditeta ili bolesti na temelju osiguranja nisu u obvezi platiti porez na dohodak po osnovu takvog primitka. Naime, sukladno članku 9. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak, dohotkom se ne smatraju primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom samo ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak. Kako uplaćene premije stranim osiguravateljima nisu porezno priznati izdatak, ostvareni primici se ne bi smatrali dohotkom.

"Da li pomorci koji su bili oteti od strane pirata ili izloženi ratnim djelovanjima, a nakon toga zbog PTSP-a ili nekog drugog zdravstvenog poremećaja proizašlog iz takve situacije,...

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Friday, 12 March 2010 13:28

... moraju plaćati porez na moguce odštete ili bolovanja isplaćena od strane poslodavca ili njegovog osiguravatelja te kakva prava imaju u RH na osnovu redovnih plaćanja obveznih osiguranja HZZO-u i HZMO-u?“

Odgovor: Naknada štete zbog posljedica nesreće na radu koju pomorcu isplaćuje strani poslodavac neoporeziva je samo ukoliko su zadovoljeni uvjeti propisani Zakonom o porezu na dohodak, kao što je primjerice da se naknada štete isplaćuje prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, te ako je naknada određena u jednokratnom iznosu. Isto tako neoporeziva je isplata naknade koju vrši strani osiguravatelj u slučaju invaliditeta ili bolesti. Što se tiče prava u RH na osnovu redovnih plaćanja obveznih osiguranja HZZO-u i HZMO-u upućujemo Vas da informaciju zatražite u nadležnim zavodima. Naime, prava koja proizlaze iz plaćanja obveznih doprinosa ne ulaze u djelokrug primjene poreznih propisa.

„Evo imam jedan upit vezan za povrat poreza!! Naime, radim kao pomorac u međunarodnoj plovidbi te sukladno tome dužan sam podnjeti i prijavu poreza.

Last Updated (Friday, 12 March 2010 13:28) Written by Administrator Friday, 12 March 2010 13:21

 ... Kako sam 2008. g. proveo više od 183 dana na brodu nisam bio duzan platit porez, ali sam zajedno sa prijavom prilozio račune za zdravstvene usluge koje sam napravio u privatnim klinikama (znači koje ne pokriva osnovno zdravstveno osiguranje). Zdravstveno osiguranje plaćam uredno za svaki mjesec u godini. Moje pitanje je: imam li pravo na povrat poreza na temelju tih računa?“

Odgovor: Suština prava na povrat poreza je da se uplaćeni porez vraća ako su zadovoljeni uvjeti za smanjenje porezne obveze, pa se slijedom toga utvrdi da je obračunati porez (nakon umanjenja i olakšica) veći od utvrđene obveze. Ukoliko je pomorac član posade broda u međunarodnoj plovidbi (rezident RH) u skladu s Pomorskim zakonom ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, ne podliježe godišnjem obračunavanju poreza na dohodak, dakle ne utvrđuje mu se porezna obveza, ne plaća porez, pa slijedom toga nema povrata poreza.

„2008. godine, kao pomorci, ušli smo u porezni sustav RH, te sam slijedom zakonske obveze priložio svu potrebnu dokumentaciju Poreznoj upravi. Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi u 2008 godini,...

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Friday, 12 February 2010 13:39

.. potvrdu o mojim sveukupnim primanjima predao sam u veljači 2009. godine i dobio potvrdu primitka godišnje prijave poreza na dohodak za 2008 godinu. Do danas nisam dobio porezno rješenje da sam oslobođen plaćanja poreza za 2008. godinu (vidljivo iz moje dokumentacije koju sam predao). Uvidom u kompjutersku obradu poreznih prijava Porezne uprave vidljivo je da ista nije zavedena, te se pitam zašto to nije napravljeno i da li je to po zakonu ? Molim Vas da da mi odgovorite slijedeće:"

Pitanje 1:  Zašto moja porezna prijava nije kompjuterski obrađena za 2008. godinu?

Odgovor: Na postavljeno pitanje na žalost nismo u mogućnosti odgovoriti. Da bi smo potražili odgovor u nadležnoj Poreznoj upravi trebali bismo biti opunomoćeni.

Pitanje 2:  Da li je Porezna uprava dužna izdati Rješenje o oslobađanju od poreza (jer sam imao vise od 183 dana navigacije - vidljivo iz dokumenata koje sam priložio)?

Odgovor: Porezna uprava nije u obvezi izdati rješenje ukoliko temeljem dostavljenih podataka ne proizlazi i obveza plaćanja poreza. Naime, sukladno članku 128. stavak 1. Pomorskog zakonika član posade broda u međunarodnoj plovidbi jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako je plovio manje od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak. Članak 37. stavak 5. Zakona o porezu na dohodak propisuje da se obveznicima poreza na dohodak porez utvrđuje poreznim rješenjem. Dakle, ako ste plovili 183 ili više dana u 2008. godini, za 2008. niste porezni obveznik te Porezna uprava nije utvrđivala porez niti izdala porezno rješenje.

Pitanje 3:  Kako sada priložiti Poreznu prijavu za 2009. godinu kada nisam dobio rješenje za 2008. godinu?

Odgovor: Za podnošenje porezne prijave za 2009. godinu nije nužna dokumentacija iz 2008. godine, kao ni porezno rješenje za 2008. godinu. O tome da li ste u obvezi platiti porez na dohodak u 2009. godini i, ako da, koliki, ovisi o broju dana plovidbe (vidljiv iz obrasca Lučke kapetanije) i podacima o primicima i poreznim olakšicama za 2009. godinu.

"Da li i pod kojim uvjetima djecu (11 i 20 god) mogu prijaviti kao uzdržavane članove porodice (predpostavljam da suprugu ne mogu prijaviti s obzirom da je zaposlena). Napominjem da su djeca zdravstveno osigurana preko supruge."

Last Updated (Friday, 12 February 2010 13:29) Written by Administrator Friday, 12 February 2010 13:18

Odgovor: Djecu možete prijaviti kao članove uzdržavane obitelji i koristiti olakšicu prilikom podnošenja godišnje prijave, uz zadovoljavanje zakonom propisanih uvjeta i pod uvjetom da nisu navedeni u PK kartici supruge, odnosno da ona za njih ne koristi olakšicu.

Propisani uvjeti koje treba zadovoljiti su slijedeći:

• Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici ne prelaze iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka na godišnjoj razini (u 2009. godini to je 10.800,00 kn).
• Djetetom se smatra i dijete nakon završenog redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako je prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
• Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik koristi dio osobnog odbitka ostvari primitke veće od iznosa šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak, obvezan je podnijeti poreznu prijavu.
• Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik koristi dio osobnog odbitka ostvari primitke manje od iznosa šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka godišnje, godišnju prijavu za to razdoblje mogu podnijeti i uzdržavatelj i uzdržavani član i oboje mogu koristiti osobni odbitak.
• Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja.

Ako osobni odbitak nije korišten tijekom godine, uz godišnju poreznu prijavu potrebno je priložiti:

• izvatke iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih -potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu
• rješenja suda o plaćanju alimentacije za bivšeg bračnog druga
• potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje rješenje o utvrđenom invaliditetu
• potvrda o školovanju na školama i fakultetima potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu i drugo
• podatke o dohotku i drugim primicima uzdržavanih osoba na osnovi kojih se može procijeniti mogu li se smatrati uzdržavanima članovima.

Dakle, djecu možete prijaviti kao uzdržavanu djecu pod gore navedenim uvjetima i uz prilaganje gore navedenih dokumenata. Supruga se ne može smatrati uzdržavanim članom ako radi jer je za pretpostaviti da je u tom slučaju zaradila više od 10.800,00 kn u godini.

"Trenutno sam ukrcan na brodu strane kompanije. Otplaćujem stambeni kredit koji se može, prema mom saznanju, koristiti kao porezna olakšica. Kredit se medjutim vodi na ime supruge koja je zaposlena.

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Friday, 12 February 2010 13:08

Naime u vrijeme dobivanja kredita, banke nisu odobravale kredit pomorcima koji nisu bili zaposleni za stalno. Supruga ne podnosi zahtjev za povrat poreza odnosno u zahtjevu ne navodi kredit kao poreznu olakšicu, s obzirom da je rata kredita veća od njenih primanja. Da li taj stambeni kredit mogu ja prijaviti kao poreznu olakšicu?“

Odgovor: Na žalost, ne možete iskoristiti kao olakšicu kamatu po kreditu koji glasi na ime Vaše supruge. Naime, člankom 36., stavak 18. Zakona o porezu na dohodak propisano je da ako porezni obveznik kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, uvećanje osobnog odbitka priznaje se u visini plaćenih kamata po tom kreditu, a najviše do 12.000 kn godišnje u ukupnom iznosu kako je to propisano Zakonom. Dakle, dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora sredstvima namjenskog stambenog kredita, priznaje se po osnovi plaćene kamate po tom kreditu, a ne i po osnovi sredstava kredita koji je odobren. Prema odredbama članka 58. stavak 11. Pravilnika o porezu na dohodak za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata po namjenskim stambenim kreditima, poreznoj prijavi treba priložiti preslike ugovora o namjenskom stambenom kreditu (Isprava obvezno glasi na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka), potvrde kreditora o iznosu kamata uplaćenih u poreznom razdoblju (Isprava obvezno glasi na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka) i druge isprave iz članka 58. Pravilnika. Dakle, ako je Ugovor o kreditu sklopila supruga i njeno ime stoji na Ugovoru, samo ona može koristiti iznos uplaćene kamate za uvećanje osobnog odbitka.

„Što ako je pomorac na brodu u vrijeme roka za prijavu poreza ( do 01/03/2010), može li se prijava poreza izvršiti naknadno odmah po iskrcaju?“

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Friday, 12 February 2010 13:03

U skladu s člankom 42. Zakona o porezu na dohodak i člankom 62. stavkom 4. Općeg poreznog zakona, porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezni su je podnijeti po isteku godine, najkasnije do kraja mjeseca veljače. Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga odnosno razloga za koje nije odgovoran propusti predati poreznu prijavu u zakonskom roku do kraja mjeseca veljače, može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje (članak 84. Općeg poreznog zakona) i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje odnosno od dana kada je doznao za uzrok. Dakle, pomorci koji su u vrijeme podnošenja porezne prijave bili na brodu, dužni su u roku od osam dana od dana iskrcaja podnijeti zahtjev za obnovu postupka i priložiti dokaz da iz opravdanih razloga (plovidba) nisu bli u mogućnosti predati u propisanom roku poreznu prijavu, te podnijeti poreznu prijavu sa traženim dokumentima nadležnoj Ispostavi Porezne uprave.

"Da li pomorci podliježu plaćanju ovoga 'kriznoga' poreza, poglavito da li podliježu plaćanju iako imaju vise od 183 dana plovidbe u poreznoj godini?"

Last Updated (Friday, 12 February 2010 13:02) Written by Administrator Friday, 12 February 2010 12:57

Iz odredbi Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke ne proizlazi da su pomorci u obvezi plaćati „krizni“ porez. Naime, navedeni Zakon propisuje obvezu isplatiteljima da obračunaju, obustave i uplate porez prilikom isplate primitka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) prema Zakonu o porezu na dohodak, primitka od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak, mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak i primitka koji se fizičkim i pravnim osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti. Kako, pomorcima u međunarodnoj plovidbi isplatu vrše inozemni poslodavci, a sukladno Pomorskom zakoniku tuzemni poslodavci pomorcima u međunarodnoj plovidbi ne vrše obračun poreza i doprinosa na primitke, proizlazi da navedeni primitci ne podliježu „kriznom“ porezu. Isto tako pomorci nemaju obveze poslodavca/isplatitelja iz članka 4. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak, budući da im poreznu obvezu utvrđuje Porezna uprava na temelju godišnje prijave poreza na dohodak. Prema do sada raspoloživim informacijama, porezno tijelo nije Područnim uredima dostavilo nikakve posebne upute o postupanju vezano za obračun „kriznog poreza“ na primitke pomoraca, iako sa sigurnošću ne možemo reći da to neće učiniti.

Novine u oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada pomoraca u međunarodnoj plovidbi:

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Friday, 22 January 2010 14:22

U Narodnim novinama broj 146/09. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 09.12.2009. godine. Navedenim Pravilnikom došlo je do izmjena propisa vezanih uz priznavanje dana provedenih na stručnoj izobrazbi pomoraca. Dosadašnji članak 81.a, stavak 2., točka 4. propisivao je da se ukupan broj dana plovidbe u poreznom razdoblju uvećava za stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu unutar razdoblja za koje je sklopljen ugovor o radu za poslodavca i prema potvrdi ustanove u kojoj je izobrazba obavljena. Ukupan broj dana provedenih na stručnoj izobrazbi u inozemstvu, koji se uključuje u izračun ukupnog broja dana plovidbe, nije mogao biti veći od petnaest (15) dana godišnje.

Nakon izmjena navedeni članak propisuje da se ukupan broj dana plovidbe u poreznom razdoblju uvećava za stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio. Dakle, izmjenom Pravilnika ukinuto je ograničenje od priznavanja izobrazbe od maksimalno 15 dana, obrazovanje više ne mora biti obavljeno unutar razdoblja za koje je sklopljen ugovor o radu za poslodavca, te obrazovanje ne mora biti obvaljeno samo od strane ustanove, već je može obaviti druga pravna osoba specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili sam poslodavac. Iz tog razloga izmijenjen je i obrazac DPOM. Do navedene izmjene je došlo iz razloga jer se uvidjelo da stvarna potreba za obrazovanje prelazi granicu od 15 dana i da se kod mnogih kompanija ugovori o radu sklapaju samo za vrijeme dok je član posade broda stvarno na brodu, a da se izobrazba obavlja prije ili poslije ukrcaja odnosno iskrcaja. Također, svi obrasci koji se predaju Poreznoj upravi od 01.01.2010. godine moraju imati iskazan podatak o OIB-u.

„Imam jedno praktično pitanje: Član posade u svojstvu upravitelja stroja ima u 2009 g. plovidbeni staž u iznosu od 121 dan. U istoj godini (2009.) je zaradio 189 020 kn. Koliko je gore navedeni upravitelj dužan platiti poreza za 2009 godinu?“

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Friday, 22 January 2010 14:19

ODGOVOR: Podaci navedeni u upitu nisu potpuni, stoga je i izračun orijentacione prirode. Naime, da bi se izračunala porezna obveza potrebno je imati podatke o uplaćenim doprinosima koji umanjuju poreznu osnovicu. Nadalje, prilikom utvrđivanja porezne osnovice potrebno je imati podatke o tome da li porezni obveznik ima prijavljene uzdržavane članove obitelji za koje može koristiti poreznu olakšicu, a potrebno je znati i gdje je prijavljeno prebivalište kako bi se utvrdio eventualni prirez. Dakle, na temelju dostupnih podataka izvršen je izračun na način da su ukupni primici od 189.020,00 kn umanjeni za iznos pomorskog dodatka u međunarodnoj plovidbi koji iznosi 400,00 kn po danu, odnosno za 121 dan plovidbe kao pomorski dodatak priznaje se iznos od 48.400,00 kn. Tako su dobiveni primici u iznosu od 140.620,00 kn, a od kojih bi trebalo oduzeti iznos uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja kako bi se dobio iznos dohotka od nesamostalnog rada koji se unosi u poreznu prijavu. Kako podatak o uplaćenim doprinosima nemamo, izračun je izvršen na 140.620,00 kn. Od navedenog iznosa oduzet je osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika koji iznosi 1.800,00 kn mjesečno, odnosno ukupan godišnji osobni odbitak iznosi 21.600,00 kn. Primjenom poreznih stopa (propisane skale oporezivanja) na iznos od 119.020,00 kn došli smo do iznosa porezne obveze za 2009. godinu od 26.537,00 kn koja bi se uvećala za eventualni prirez ovisno o mjestu prebivališta pomorca.

„Dobar dan, ja sam na brodu i želio bih znati koliko imam dana viška koje sam prebacio prošle godine pa da znam izračunati da li ću morati platiti porez, kako mi tu možete pomoći...“

Last Updated (Monday, 30 November 2009 13:23) Written by Administrator Monday, 30 November 2009 13:20

Odgovor:  Podatak o broju dana preostalih iz prošle godine koje možete prenijeti u 2009. godinu vidljiv je u obrascu Potvrda o danima u međunarodnoj plovidbi – DPOM koji Vam je za 2008. godinu izdala Lučka kapetanija. Na rednom broju 7, stupac 2 navedenog obrasca utvrđen je broj dana za prijenos u narednu godinu. Na tom mjestu upisuje se razlika između broja dana plovidbe u tekućem razdoblju (iskazanih pod rednim brojem 5, stupac 2) i brojke 183 odnosno 0, ako je razlika 0 ili negativan broj.

„Da li mi pomorci imamo pravo na olakšicu na račun breveta ili školovanja? Hoćemo mi moći troškove izrade novih breveta prikazati kao poreznu olakšicu?“

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Monday, 30 November 2009 13:15

Odgovor: Na žalost troškovi za izradu breveta, kao niti troškovi školovanja ne mogu umanjiti poreznu osnovicu, odnosno ne smatraju se olakšicom prilikom utvrđivanja obveze poreza na dohodak. Porezne olakšice propisane su Zakonom o porezu na dohodak i one se odnose na sve porezne obveznike koji kao obveznici poreza na dohodak podnose godišnju poreznu prijavu. U nastavku daje se kratak pregled poreznih olakšica koje pomorac može iskoristiti u godišnjoj prijavi poreza na dohodak.

Nakon što se godišnji oporezivi dohodak pomorca umanji za uplaćene obvezne doprinose, te umanji za osnovni osobni odbitak, osobni odbitak za uzdržavane članove i osobni odbitak za invalidnost, preostali dohodak se može umanjiti:

1. do 12.000,00 kuna godišnje za:

• uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, premije dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja i premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja što su uplaćene tuzemnim osiguravateljima,
• stvarne troškove zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe, a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaćeni iz osnovnog, dopunskog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja i ako nisu financirani iz dobivenih darovanja za te namjene
• kupnju i gradnju prvog stambenog prostora (stambene kuće ili stana) na području Republike Hrvatske za potrebe trajnog stanovanja što se financira iz vlastitih sredstava (uvećanje osobnog odbitka priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava u visini stvarno nastalog izdatka), ili sredstvima iz namjenskog stambenog kredita (uvećanje osobnog odbitka priznaje u visini plaćenih kamata po tom kreditu). Što se smatra kupnjom ili gradnjom prvog stambenog prostora, te koje je dokaze potrebno priložiti, detaljnije je propisano odredbama poreznih propisa.
• održavanje postojećega stambenog prostora na području Republike Hrvatske u vlasništvu poreznog obveznika ili njegovoga bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da u tom stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi. Uvećanje osobnog odbitka za održavanje postojećega stambenog prostora priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih izvođača radova,
• svotu plaćene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja u stambenom prostoru najmodavca, osim ako obveznik plaća zaštićenu najamninu prema posebnom zakonu

2. za darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu što su doznačena na žiro račun udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. 

Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.

"Možda ovo šta ću pitati me spada u vaše područje, ali evo:

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Monday, 30 November 2009 13:11

Po STCW konvenciji  svakih  5 godina časnici trgovačke mornarice moraju  ponovo osvježavati svoje brevete. Po pravilu moraju imati u 5 g 1 godinu navigacije da bi imali pravo na novi brevet. Po novom pomorskom zakonu lučke kapetanije osim toga uvjeta, postavljaju uvjet prijave za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, inače nema breveta. Mislim da je to obična ucijena, jer ako imamo u 5g jednu godinu navigacije, onda bi trebali dobiti brevet bez ikakvih dodatnih uvjeta, jer to je međunarodnio pravilo. Osim toga ako ja ne želim plačati zdravstveno i mirovinsko, zašto bi me država prisiljavala da to radim. Moje kolege na kompaniji gdje radim, a većinom su iz zapadne Evrope, nisu prisiljeni to plačati, to je stvar njihove dobre volje. Može li se ta ucjena pravno oboriti, i kako?“

Odgovor: Vašu tvrdnju da bi Lučke kapetanije morale izdati brevete, neovisno o tome da li je pomorac obvezno osiguran u RH, na žalost, ne možemo komentirati, budući da ovo pitanje ne reguliraju porezni propisi. Što se tiče obveze prijave na zdravstveno i mirovinsko osiguranje pomoraca, državljana RH, navedena obveza proizlazi iz odredbi Pomorskog zakonika, te Zakona o doprinosima. Naime, člankom 129. Pomorskog zakonika utvrđeno je da je član posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, obvezno osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), a u obveznom zdravstvenom osiguranju te zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, te ako međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije uređeno. Ako je u primjeni ugovor o socijalnom osiguranju, nesamostalan rad se opterećuje socijalnim doprinosima samo u jednoj zemlji, i to u pravilu u zemlji rada. O postojanju obveznog osiguranja u zemlji rada, pomorac je u obvezi pribaviti dokaze, odnosno potvrdu nadležnih tijela u zemlji rada kojima dokazuje da je obvezno osiguran, te u tom slučaju neće biti u obvezi plaćati doprinose za obvezna osiguranja u RH, kako je to propisano Zakonom o doprinosima. Lučka kapetanija je samo nadležno tijelo koje je obvezno postupati sukladno propisima i prijavljivati Vas na mirovinsko ili zdravstveno osiguranje, temeljem čega Porezna uprava izdaje rješenje.

Želimo Vam postaviti sljedeća pitanja i uključiti se u zanimljivu “poreznu raspravu”. Unaprijed se zahvaljujemo Vašim poreznim savjetnicima i Vama na stručnim odgovorima.

Last Updated (Thursday, 19 November 2009 14:47) Written by Administrator Thursday, 19 November 2009 14:16

a) Bolovanje

Imajući na umu da je uvjet za bolovanje bolest nastala na brodu ili na putu kući sa broda, javljaju se brojne nedoumice glede reguliranja samog statusa bolovanja i odnosa RH prema pomorcu koji je na bolovanju.

1) Ukoliko se pomorac iskrcao “preko doktora” u stranoj/domaćoj luci, možemo prepostaviti da potrebnim dokumentima može regulirati bolovanje. Kako se regulira bolovanje za one pomorce koji su se razbolili na putu prema kući ili ukoliko su se razbolili na brodu ali nisu imali vremena ili uvjete (nesigurna luka/zemlja) da bolovanje reguliraju prije dolaska u svoju zemlju?

Odgovor: Na žalost ovdje se ne radi o pitanju primjene poreznih propisa i propisa o obveznim doprinosima, pa nismo u mogućnosti dati odgovor na postavljeno pitanje.

2) Ukoliko je pomorac na bolovanju, da li se ti dani pridodavaju danima provedenim u plovidbi a sve u svrhu dobijanja 183 potrebna dana?

Odgovor: Dani bolovanja koji se zbrajaju sa danima temeljem kojih se utvrđuje da li je pomorac obveznik plaća poreza na dohodak za dotičnu godinu (183 dana) jesu dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, a što jasno određuje članak 128. Pomorskog zakonika.

3) Ukoliko je pomorac na bolovanju da li ima pravo na naknadu od države (postotak mjesečne plaće kao ostali zaposleni u RH) ukoliko je uredno podmirivao sve porezne I zdravstvene izdatke?

Odgovor: Pomorac koji je na bolovanju ima pravo na naknadu plaće u trajanju od najduže 30 dana, a nakon povratka iz inozemstva i to s prvim danom nakon iskrcaja s broda (dan prestanka osiguranja po osnovi plovidbe) ako ispunjava određene uvjete.

To su slijedeći uvjeti:

• Da je njegovo bolovanje nastalo za trajanja plovidbe (dokaz: medicinska i druga dokumentacija),
• Da se najkasnije u roku tri dana od dana iskrcaja u domaćoj luci, odnosno od dana povratka u zemlju, ako se iskrcao u stranoj luci (dan iskrcaja, odnosno dan povratka dokazuje potvrdom poslodavca - brodara, odnosno lučke kapetanije) osobno, a u slučaju njegove nemogućnosti iz zdravstvenih razloga, preko ovlaštene osobe (članovi obitelji ili srodnici, poslodavac- brodar) javio svom izabranom doktoru primarne zdravstvene zaštite, uz predočenje medicinske dokumentacije,
• Da mu je izabrani doktor izdao Izvješće o bolovanju s naznakom dana iskrcaja s broda kao početnog dana bolovanja, ako je iskrcaj bio u domaćoj luci, odnosno s naznakom dana povratka u Republiku Hrvatsku kao početnog dana bolovanja, ako je do iskrcaja došlo u stranoj luci i
• Nije u zakašnjenju s plaćanjem doprinosa.

b) Permanentna plaća

Ukoliko pomorac radi za kompaniju koja npr. četveromjesečnu zaradu na brodu razvuče na 8-mjesečna primanja, postoji mogućnost naplate poreza za prihode zarađene u prošloj a primljene na račun u tekućoj godini .

1) Ukoliko pomorac na kraju tekuće godine nema 183 dana da li plaća porez na sve ukupne prihode pristigle na račun u tekućoj godini ili samo za prihode/plaću zarađenu u tekućoj godini?

Odgovor: Ukoliko pomorac u tekućoj godini nema 183 dana, u obvezi je platiti porez na dohodak. Porez na dohodak se plaća na dohodak ostvaren po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi koji čini razlika između primitaka - plaće ostvarene, odnosno naplaćene tijekom razdoblja (bez obzira na koje se razdoblje odnosi) i izdataka- plaćenih doprinosa te iznosa pomorskog dodatka u tijeku godine. Dakle, dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju.

2) Ukoliko pomorac nije navigavao godinu dana, a primio je u tekućoj godini npr. 3 plaće na račun zarađene godinu dana prije, da li se ti prihodi trebaju oporezivati?

Odgovor: Kao što proizlazi iz obrazloženja u prethodnoj točki, u godini kada je primitak ostvaren (neovisno na koje se razdoblje odnosi), treba podnijeti prijavu i platiti porez na dohodak. To znači da pomorac koji tijekom jedne godine uopće nije bio na brodu, a primio je uplatu za plovidbu u prethodnom razdoblju, nije zadovoljio uvjet za neplaćanje poreza na dohodak (183 dana), te mora platiti porez na ostvareni primitak. Naime, kod fizičkih osoba primjenjuje se načelo „blagajne“, odnosno primici i izdaci se utvrđuju u trenutku njihova primitka odnosno izdatka.

c) Zdrastveno osiguranje

Odredba za naplatu naknade za zdrastveno osiguranje za nas pomorce je krajnje kontradiktorna, pošto se ta naknada naplaćuje za vremena provedenog na brodu. U tom vremenu pomorac ne moze konzumirati zdrastvenu zaštitu pošto je na moru (nije na kopnu u RH) a i osiguran je preko poslodavca jer u protivnom poslodavac ne bi mogao obavljati svoju djelatnost.

Pošto ima veliki broj pomoraca koji su bili sudionici Domovinskog rata te su ostvarili pravo na “besplatnu doživotnu zdrastvenu zaštitu” putem Zakona o hrvatskim braniteljima sljedeća pitanja se nameću sama po sebi:

1) Zašto pomorac koji je bio sudionik Domovinskog rata mora plaćati zdravstvenu zaštitu kad ju je već ostvario putem drugog zakona i po drugim osnovama?

Odgovor: Hrvatski branitelji su osiguranici, odnosno ostvaruju zdravstvenu zaštitu ako nemaju drugu osnovu osiguranja, a kako je to propisano člankom 6. stavak 1. točka 17. Zakona o zdravstvenom osiguranju. Budući da su pomorci obvezni osiguranici po osnovu rada sukladno članku 128. Pomorskog zakona, znači da imaju drugu osnovu osiguranja, te moraju plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje.

2) Zašto pomorac mora plaćati naknadu za zdravstvenu zaštitu kada je ne može iskoristiti u drugim zemljama i kada je ona putem poslodavčeva osiguranja unaprijed plaćena?

Odgovor: Na pitanje zašto pomorac mora plaćati zdravstvenu zaštitu kada je ne može iskoristiti u inozemstvu, na žalost ne možemo odgovoriti, budući da je naš posao upoznavanje sa propisima, a ne njihovo kreiranje. Prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguranik zdravstvenog osiguranja koji boravi u inozemstvu po nalogu poslodavca ili po privatnom poslu, da bi ostvario pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu mora plaćati poseban doprinos za pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. Opće je pravilo da zdravstvenu zaštitu za vrijeme plovidbe odnosno boravka u inozemstvu pomorcu osigurava poslodavac odnosno brodar. Zbog toga pomorac neće morati plaćati posebni doprinos, ali neće imati niti pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu na teret sredstava HZZO-a. Pri prijavi na osiguranje obvezan je dati posebnu pisanu izjavu da je upoznat s tim rizikom, prema posebnoj uputi o postupanju HZZO-a. U tom slučaju HZZO neće snositi troškove zdravstvene zaštite pomoraca korištenih u inozemstvu.

d) Osiguranje po drugoj osnovi za vrijeme boravka na godišnjem odmoru

Ukoliko provedete npr. 183 dana na brodu dužni ste uplatiti namete i za mirovinski fond. Kod kuće na godišnjem odmoru, imate mogućnost izbora i ne morate uplaćivati visoke naknade za mirovinsko osiguranje. Ista naknada je nesrazmjerna sa budućom mirovinom, pa često vas sami službenici mirovinskog fonda savjetuju da je ne uplaćujete. Ukoliko ste godinama uplaćivali mirovinsko osiguranje po drugoj osnovi (poljoprivrednik, zaposlenik u nečijoj tvrtci, kućna pomoćnica) željeli bi osigurati minimalnu mirovinu/staž.

1) Za vrijeme godišnjeg odmora kući, da li pomorac može nastaviti plaćati mirovinsko osiguranje po drugoj osnovi( npr. poljoprivrednik)?

2) Ukoliko može, da li je to uopće isplativo i da li u tom slučaju mora ponovno plaćati zdravstveno osiguranje koje ima besplatno kod kuće ?

Odgovor: Osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu se osigurati na produženo (dobrovoljno) osiguranje ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci i ako podnesu prijavu na osiguranje u tom roku. Dakle, pomorac se nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme može osigurati na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti. Nadležna lučka kapetanija će nakon iskrcaja člana posade, na njegovo traženje, dostaviti nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zahtjev za priznanje svojstva osiguranika po osnovi produženog osiguranja. Naglašavamo da se prilikom utvrđivanja dohotka kao izdatak za uplaćeni iznos doprinosa, ne priznaju uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje koje su kao obveza nastale za dio godine u kojemu je pomorac – član posade brodova u međunarodnoj plovidbi bio prijavljen na produženo mirovinsko osiguranje (između dvije plovidbe). Što se tiče zdravstvenog osiguranja, pomorac nije u obvezi plaćati doprinos, budući da za vrijeme dok je kod kuće pomorac zadržava status u obveznom zdravstvenom osiguranju, pod uvjetom da se prijavi nadležnom zavodu putem lučke kapetanije. Naime, nadležna lučka kapetanija će nakon iskrcaja člana posade, na njegovo traženje, u roku trideset dana od dana iskrcaja, dostaviti nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prijavu člana posade na zdravstveno osiguranje po osnovi privremene nezaposlenosti.

Prilikom predaje porezne prijave za 2008. prilozio sam svu potrebnu dokumentaciju osim potvrde (platne liste ili ugovora) isplatitelja dohotka ostvarenog u 2008,...

Last Updated (Tuesday, 20 October 2009 08:04) Written by Administrator Tuesday, 20 October 2009 07:52

... jer iste te ne posjedujem. Ali kako sam bio upoznat potpisao sam izjavu kako stojim iza onog iznosa naznacenog u poreznoj prijavi. Medutim dobijam poziv od porezne uprave da u roku od 8 dana prilozim platnu listu ili ugovor, u protivnom pise da cinim povredu odredbi clanka 66. i/ili clanka 71. Opceg poreznog zakona (NN br.147/08) na temelju cega se moze biti kaznjen od 5 000 do 500 000 kn.

Pitanje: Zar izjava na kojoj se pomorac potpisuje i izjavljuje da po materijalnom i krivicnom odgovornosti stoji iza onog iznosa naznacenog u poreznoj prijavi ne sluzi kao zamjena za platne liste i ugovore (jer dosta pomoraca to i ne posjeduje) ?! I ako je potpisana ta izjava kojom pomorac jamci i dokazuje svoj dohodak, zasto porezne uprave uporno zahtjevaju te platne liste i prijete nekakvim kaznama, da li stvarno postoji pravna osnova za to.

 Odgovor: Na žalost sama izjava pomorca nije dostatna kao dokazno sredstvo o visini ostvarenog primitka po osnovu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi. Naime, člankom 81.a stavkom 8. točka 4. Pravilnika o porezu na dohodak izričito je propisano da se uz godišnju poreznu prijavu, kao prilog Obrascu EPOM, obavezno prilaže potvrda o ukupno isplaćenim primicima u poreznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi poslodavca koji nije u vlasništvu tuzemne osobe. Kao što ste i sami naveli, osim potvrde stranog isplatitelja, kako to propisuje Pravilnik, Porezna uprava prihvaća i ugovor koji pomorac ima sklopljen sa kompanijom, ukoliko mu strana kompanija ne želi dati potvrdu o isplaćenom primitku. Ukoliko porezni obveznik ne priloži potvrdu, odnosno ugovor, sukladno članku 71. Općeg poreznog zakona porezno tijelo može tražiti predočenje isprava od poreznog obveznika, a ukoliko porezni obveznik na zahtjev ne predoči isprave člankom 207. istog Zakona predviđena je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kn. Istovremeno, zbog ne dostavljanja propisanih dokaza Porezna uprava u postupku razreza poreza može izvršiti procjenu dohotka.

„Imam od prosle godine po obrascu iz lucke kapetanije 62 dana koje mogu prebaciti u ovu godinu. Ukupno oko 245 dana...

Last Updated (Wednesday, 23 September 2009 14:01) Written by Administrator Wednesday, 23 September 2009 13:57

...Stvar je u tome da sam u poreznoj prijavi od prosle godine, gdje se racuna pomorska olaksica od 400 kuna dnevno, naveo svih 245 dana x 400 kuna. Da li jos uvijek imam pravo koristiti tih 62 dana viska od prosle godine??? Sad mi je to jako bitno jer sam pitao smjenu za kraj 9. / pocetak 10. mjeseca I racunam na te dane.“

Odgovor: Sukladno članku 81.a Pravilnika o porezu na dohodak ako je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak.

Nadalje, članak 88. stavak 2., točka 7. istog Pravilnika propisuje da podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako nisu iz toga dohotka u poreznom razdoblju obvezni platiti porez na dohodak.

Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da za 2008. godinu niste u obvezi platiti porez na dohodak, budući da ste ispunili uvjet o broju dana plovidbe koji prelazi 183 dana, pa slijedom toga 62 dana koja su Vam preostala kao višak možete prenijeti u 2009. godinu. Ukoliko ste prilikom podnošenje porezne prijave za 2008. godinu u obrascu EPOM naveli pomorski dodatak za svih 245 dana plovidbe ne utječe na utvrđivanje broja dana plovidbe koje možete prenijeti u narednu godinu.

„Naravno radi se o novom porezu i zanima me da li mi spadamo u tu grupu buduci da ja radim na stranom brodu, stranoj kompaniji i ...

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Saturday, 05 September 2009 11:47

...nasa nam drzava osim “haraca” ne daje nikakvu placu, pa po nekoj logici ne bi smjeli uzeti nista. Ako moramo placati to znaci da i svi oni koji rade vani na privremenom radu moraju placati isti harac.

Odgovor: Iz odredbi Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke proizlazi da pomorci nisu u obvezi plaćati „krizni“ porez. Naime, navedeni Zakon propisuje obvezu isplatiteljima da obračunaju, obustave i uplate porez prilikom isplate primitka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) prema Zakonu o porezu na dohodak, primitka od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak, mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak i primitka koji se fizičkim i pravnim osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti. Kako, pomorcima u međunarodnoj plovidbi isplatu vrše inozemni poslodavci, a sukladno Pomorskom zakoniku tuzemni poslodavci pomorcima u međunarodnoj plovidbi ne vrše obračun poreza i doprinosa na primitke, proizlazi da navedeni primitci ne podliježu „kriznom“ porezu.

Pojasnite kako se računaju dani koji se ubrajaju u 183 potrebna za oslobođenje plaćanja poreza.

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Saturday, 05 September 2009 11:42

- Mjesec koji ima 31 dan dali se računa 30 ili 31 dan. Isto tako za veljaču dali je 28 ili 30 dana.

- Ako je datum ukrcaja 05.01. a datum iskrcaja 10.02. dali se broje i ti dani ili samo puni dani provedeni na brodu. Tj za taj period sakupljeno je 37 ili 35 dana. Dali se tome pribroje 4 dana za ukrcaj i iskrcaj ili stvaran broj dana proveden na putu.

Odgovor: Dane koji se uračunavaju u potrebna 183 dana utvrđuje nadležna lučka kapetanija popunom i ovjerom obrasca DPOM u koji se upisuje nadnevak ukrcaja (od) i nadnevak iskrcaja (do). Ako se radi o ukrcaju koji je započeo prethodne godine kao početak se upisuje 1. siječnja tekuće godine, a ako ukrcaj nije završen u istoj godini tada se kao iskrcaj upisuje 31. prosinca tekuće godine. Broj dana u mjesecu se računa prema stvarnim danima, dakle za mjesec koji ima 30 dana, računa se 30 dana, a za mjesec koji ima 31 dan, računa se 31 dan. Za veljaču se računa 28, odnosno 29 dana. U Vašem primjeru bi broj dana koji se računaju bio 37, odnosno, računaju se i 05.01. i 10.02., a siječanj ima 31 dan.

Člankom 128. Pomorskog zakonika jasno je određeno da se za postizanje potrebnih 183 dana za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, mogu pribrojiti i dani plovidbe iz prethodne godine koji kao prekobrojni nisu u prethodnoj godini uračunani u 183 dana, te:

• dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod
• dani potrebni za povratno putovanje
• dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku i
• dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu.

Dani koji se uračunavaju kao putovanje određuju se na slijedeći način:

• jedan (1) dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u županiji prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda,
• dva (2) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda,
• četiri (4) dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske,

Pomorac može ukupan broj dana povećati, u odnosu na gore navedeno, prema evidenciji lučke kapetanije, za dane provedene na putu od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta do mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako lučkoj kapetaniji dostavi izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaćeg ili međunarodnog prometa. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu nakon iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, član posade broda u međunarodnoj plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan (1) dan za put na ukrcaj i jedan (1) dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Imao bih pitanje u svezi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i placanja istih. Pomorac sam na stranom brodu s hrvatskom matrikulom,...

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Saturday, 05 September 2009 11:34

... hrvatskom putovnicom i hrvatskim mjestom prebivalista ali ne zivim vec 5 godina u Hrvatskoj vec u Thailandu pa mi se cini glupo placati sve to gore navedeno ako nisam u Hrvatskoj. Odnosno pitanje je; ako promijenim mjesto prebivalista u osobnoj iskaznici dokazavsi kako nisam na hrvatskoj adresi (Znaci i dalje ostaje hrvatska osobna iskaznica samo adresa u Thailandu) da li sam i onda podlozan placanju mirovinskog i zdravstvenog osiguranja?

Odgovor: Da bi se utvrdilo da li ste u Republici Hrvatskoj obvezni plaćati obvezne doprinose, bilo bi potrebno utvrditi da li se sukladno Općem poreznom zakonu smatrate rezidentom Republike Hrvatske. Naime, člankom 129. Pomorskog zakonika utvrđeno je da je član posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, obvezno osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), a u obveznom zdravstvenom osiguranju te zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, ako međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije uređeno.

Kako se određuje prebivalište u poreznom smislu utvrđeno je člankom 38. Općeg poreznog zakona. Navedenom odredbom utvrđeno je da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. Uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Dakle, ukoliko pomorac u Republici Hrvatskoj ima prebivalište odnosno uobičajno boravište kako to određuje Opći porezni zakon, obvezan je plaćati doprinose za obvezna osiguranja u Republici Hrvatskoj prema rješenju Porezne uprave.

Navedeno se ne primjenjuje samo u slučaju kada državljanin Republike Hrvatske ima uređen status u osiguranju u državi s kojom je Republika Hrvatska ima sklopljen međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju, budući da tada obveza doprinosa ovisi o njegovu statusu u obveznom osiguranju te države i u skladu s odredbama toga ugovora. Ugovorima o socijanom osiguranju, u pravilu je utvrđeno da se doprinosi plaćaju u zemlji rada.

Sa Thailandom Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.

Postavio bih poreznoj savjetnici dva hipotetska pitanja.

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Saturday, 05 September 2009 11:32

1. Ako pomorac premine (na brodu ili kuci) a nije ispunio porezni bonus od 183 dana, dali nasljednici moraju platiti porez na njegova primanja kao da je ziv.

2. Da li se osiguranina, koja se isplacuje porodici preminulog pomorca, oporezuje u slucaju prvog pitanja.

Odgovor: U navedenom slučaju poreznu prijavu podnosi nasljednik koji porez plaća do visine naslijeđene imovine. Porezna obveza utvrđuje se ovisno o uvjetima koji su ispunjeni, te ovisno o ostavrenim primicima. Navedeno je regulirano odredbom članka 2. stavkom 3. Zakona o porezu na dohodak, kojom je propisano da je porezni obveznik i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Ukoliko pod „osiguraninom“ smatrate primitak po osnovu životnog osiguranja ili dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, tada se na takav primitak ne plaća porez na dohodak, osim ako se iznos premije osiguranja nije koristio kao porezno priznati izdatak (plaćane u Republici Hrvatskoj i korištene kao porezno priznati izdatak).

Nakon citanja poreznih pitanja i odgovora, molio bih Vas za jednu informaciju meni vrlo vaznu.

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Saturday, 05 September 2009 11:28

Da li je Hrvatska potpisala sa USA medunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako je molim Vas navedite kada.

Odgovor: Republika Hrvatske nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao niti socijalnu konvenciju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Znamo da pomorac mora imati 183 dana plovidbe da bi bio rijesen duznosti placanja poreza. Medjutim...

Last Updated (Friday, 04 September 2009 14:14) Written by Administrator Friday, 04 September 2009 14:05

ako je pomorac van zamlje na odmoru zasto se ti dani ne uracunavaju u totalni obracun dana ukolko pomorac ima manje od 183 dana? Npr. Ozenjen sam za Filipinku te sam bio na Filipinima mjesec dana, u tih mjesec dana nisam koristio nikakve blagodati RH. Zasto se tih mjesec dana ne bi uracunalo u totalni godisnji izracun ukoliko mi nedostaje dana do zakonsko odredjenih 183 dana? Povrh svega zelim jos nadodati jedan prigovor te bih vam bio zahvalan ukoliko ga objavite. Vrlo je zalosno da sav svoj mukom zaradjeni novac potrosim upravo u RH (marketi, gorivo, struja, voda, PDV...itd), i taj isti novac sam zaradio od druge drzave i donio ga upravo Republici Hrvatskoj. Kao pomorci punimo banke u Hrvatskoj te dizemo ekonomski status drzave, potrosimo svoj novac u nasoj drzavi a drzava nam fino zabija dugacak noz u ledja.

Odgovor: Na žalost, dani boravka pomorca u inozemstvu prilikom godišnjeg odmora ne uračunavaju se u potrebna 183 dana, kada pomorci nisu obvezni plaćati porez na dohodak. Naime, člankom 128. Pomorskog zakonika jasno je određeno da se za postizanje potrebnih 183 dana za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, mogu pribrojiti i dani plovidbe iz prethodne godine koji kao prekobrojni nisu u prethodnoj godini uračunani u 183 dana, te:

• dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod
• dani potrebni za povratno putovanje
• dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku i
• dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu.

Dakle, dani provedeni na godišnjem odmoru ne mogu se uračunati za postizanje potrebnih 183 dana kao što proizlazi iz navedene odredbe.

Molio bih da nam objasnite ovu situaciju i da li smo donekle u pravu: ...

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Tuesday, 23 June 2009 14:54

1. -Ako je R. Hrvatska potpisala medjunarodne ugovore o socijalnom i mirovinskom osiguranju sa vise od 30ak svjetskih drzava (mozda do sada i sa vise) i prema Ustavu Republike Hrvatske oni bi trebali bit dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj su snazi iznad zakona (lex specialis), tj. imaju prednost pred domacim zakonodavstvom. To znaci da bilo koji pomorac koji plovi pod zastavom jedne od drzava koje su supotpisale takav medjunarodni ugovor sa R. Hrvatskom, a stranabrodarska kompanija mu placa socijalno/mirovinske doprinose u njegovo ime, nemoze placati ta ista i R. Hrvatskoj, jer se je ona obvezala da ih priznaje kao i svoje. Takodjer to znaci da bi socijalno/mirovinske doprinose placali u R. Hrvatskoj samo oni pomorci kojima njihova kompanija ne placa te doprinose u njegovo ime maticnoj zemlji ciju zastavu brod vije.

2. - Ako je R. Hrvatska potpisala medjunarodne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanju mirovina i osobnih dohodaka sa vise svjetskih drzava i prema Ustavu Republike Hrvatske oni bi trebali bit dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj su snazi iznad zakona (lex specialis), tj. imaju prednost pred domacim zakonodavstvom. To znaci da bilo koji pomorac koji plovi pod zastavom jedne od drzava koje su supotpisale takav medjunarodni ugovor sa R. Hrvatskom, a strana brodarska kompanija mu placa porez u njegovo ime maticnoj zemlji ciju zastavu brod vije, nemoze placati porez na dohodak i R. Hrvatskoj, jer se je ona obvezala na to. Svaki pomorac koji plovi pod stranom zastavom dobiva neto placu i mi realno neznamo kolike su nase maksimalne place, osim onoga sto dobivamo na nase bankovne racune, niti mozemo dobiti takve informacije, jer nam strane firme nisu duzne takve iste i dostaviti. Mozda se ostatak do brutto iznosa place daje agentima koji nas ukrcaju na ime njihovoga bonusa, tj. onim pomorcima koji imaju agenta, ali to mi pomorci neznamo. To moraju znati i ispitati Lucke kapetanije i ostale Drzavne institucije, jer su one duzne poznavati i postivati domace i medjunarodne zakone, a i svakome pomorcu u moreplovnici pise luka upisa i zastava drzave, pa bi se i po tome trebali i ravnati.Takodjer to znaci da bi porez na dohodak placali samo oni pomorci u R. Hrvatskoj kojima njihova kompanija ne placa porez odnosno zemlja koju taj brod vije, a nije potpisala medjunarodne ugovore o neoporezivanju mirovina i osobnih dohodaka sa R. Hrvatskom. Ovo se odnosi na pomorce u medjunarodnoj plovidbi pod stranim zastavama, a po zakonu svim ostalim pomorcima pod Hrvatskom zastavom bi trebalo sve socijalno/mirovinske doprinose i poreze na dohodak placati brodarska kompanija registrirana u Hrvatskoj (neznam jeli se to tako i sprovodi).

Odgovor: Točno je da je RH sa velikim brojem zemalja sklopila ugovore o socijalnom osiguranju i ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Odredbe tih ugovora dio su unutrašnjeg pravnog poretka i imaju prednost u primjeni pred tuzemnim propisima, odnosno jače su pravne snage od tuzemnih zakona.

Što se tiče plaćanja obveznih doprinosa, ako je u primjeni ugovor o socijalnom osiguranju, nesamostalan rad se opterećuje socijalnim doprinosima samo u jednoj zemlji, i to u pravilu u zemlji rada. O postojanju obveznog osiguranja u zemlji rada, pomorac je u obvezi pribaviti dokaze, odnosno potvrdu nadležnih tijela u zemlji rada kojima dokazuje da je obvezno osiguran, te u tom slučaju neće biti u obvezi plaćati doprinose za obvezna osiguranja u RH, kako je to propisano Zakonom o doprinosima.

Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u pravilu je utvrđeno da se primanja iz radnog odnosa na brodu ili zrakoplovu u međunarodnoj plovidbi mogu oporezivati u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave poduzeća. Međutim, neovisno o tome što se porez na dohodak obračunava i uplaćuje u zemlji u kojoj je stvarno mjesto uprave broda, pomorac koji se smatra rezidentom RH (ima prebivalište ili uobičajeno boravište u RH kako to regulira Opći porezni zakon), u obvezi je po isteku godine podnijeti prijavu poreza na dohodak, pribaviti i dostaviti poreznom tijelu potvrdu stranog isplatitelja kojom dokazuje da je porez plaćen u inozemstvu (u državi s kojom RH ima ugovor) i visinu plaćenog poreza. Tako plaćeni porez na dohodak od nesamostalnog rada uračunat će se pomorcu prilikom obračuna godišnjeg poreza i to do visine kakav bi bio obračunan u RH.

Vezano na konstataciju da bi pomorcima koji plove u međunarodnoj plovidbi na brodovima pod hrvatskom zastavom poreze i doprinose trebala plaćati tuzemna kompanija, moram naglasiti da tako nije regulirano tuzemnim propisima. Naime, od donošenja izmjena Pomorskog zakonika, te Zakona o doprinosima i pomorci koji plove u međunarodnoj plovidb na brodovima domaćih kompanija imaju obvezu sami plaćati obvezne doprinose temeljem rješenja porezne uprave, a porez na dohodak plaćati nakon što podnesu poreznu prijavu, ukoliko nisu zadovoljili uvjet plovidbe duže od 183 dana. Dakle, u pogledu načina utvrđivanja i visine poreza i doprinosa, kao i načina plaćanja, pomorci na brodovima u međunarodnoj plovidbi koji plove na tuzemnim kompanijama izjednačeni su sa pomorcima koji plove na stranim kompanijama.

Mozete li mi reci da li se dani koje je pomorac bio na strucnoj izobrazbi ili seminaru, mogu prebacivati u slijedecu godinu?

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Tuesday, 23 June 2009 14:53

Odgovor: Na žalost dani koje je pomorac proveo na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ne mogu se prenositi u slijedeću godinu. Naime, ako je broj stvarnih dana plovidbe u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika stvarnih dana plovidbe iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog statusa u slijedećem poreznom razdoblju. U stvarne dane plovidbe koji se prenose ne ubrajaju se dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu.

Mozete li mi objasniti da li se ovaj zakon od 183 dana kosi sa Zakonom o non-residentu statusu, a po kojemu, ako si 183 dana van drzave, ne moras placati porez na dohodak, kao sto imamo primjer i kod ostalih radnika u inozemstvu ...

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Tuesday, 23 June 2009 14:51

... (brodograditelji, gradjevinari, cestari itd.), razni sportasi, nasi gastrabajteri i iseljenici s dvostrukim drzavljanstvom? Ako smo u pravu, onda je ovaj zakon neosnovano i nezakonski donesen samo i specijalno za nas pomorce ili se ovi gore navedeni zakon ne sprovodi i na pomorce, sto opet nije fer ni legalno.

Odgovor: Vaša konstatacija da osoba koja boravi duže od 183 dana izvan zemlje ne mora plaćati porez na dohodak je netočna. Naime, Zakon o porezu na dohodak jasno određuje da se rezidentom, odnosno poreznim obveznikom u RH smatra fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Kako se određuje prebivalište i uobičajeno boravište određuje Opći porezni zakon, pa tako kaže da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Uobičajeno boravište u smislu Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. Polazeći od svega navedenog, svaki pomorac koji zadovolji uvjet da ima prebivalište ili uobičajeno boravište u RH bio bi obvezan platiti porez u RH na ukupno ostavreni dohodak u tuzemstvu i u inozemstvu. Međutim, iznimka od navedenog u pogledu obveze plaćanja poreza na dohodak propisana je upravo Pomorskim zakonikom i samo pomorci koji plove u međunarodnoj plovidbi i koji ispunjavaju propisane uvjete (plovidba duže od 183 dana), obvezni su podnijeti prijavu, ali ne plaćaju porez na dohodak.

U poreznom zakonu stoji, da dani provedeni na bolovanju, bilo da se nezgoda desila na brodu, na putovanju kuci ili od kuce ili pak da se desi za vrijeme boravka kod kuce, znaci doma sam, zaboli me nesto i ja odem kod svog doktora da mi otvori bolovanje,..

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Tuesday, 23 June 2009 14:47

...kaze zakon da ti dani ulaze isto u 183 dana". E sad, kako i na koji nacin se potvrduje to bolovanje? Da li je stvarno istina da bolovanje ulazi u 183 dana, mozda sam krivo procitao? Mogu li ja npr. ako mi fali 7 dana do 183 dana, otici kod doktora i otvoriti bolovanje, biti na bolovanju 10-ak dana, to fino upisati pod 183 dana i rijesen problem? Znaci isto kao sto i 99% zaposlenika kod nas kuci radi, kad im nesto treba, ne koriste godisnji nego odu na bolovanje.

Odgovor: Na žalost, takvo što ipak neće moći koristiti, a i u RH ima sve manje takvih situacija, budući da su pokrenute akcije razotkrivanja i ukidanja lažnog bolovanja. Naime člankom 128. Pomorskog zakonika jeasno je propisano da se za postizanje potrebnih 183 dana za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, mogu pribrojiti i dani plovidbe iz prethodne godine koji kao prekobrojni nisu u prethodnoj godini uračunani u 183 dana, te:

- dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod

- dani potrebni za povratno putovanje

- dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, i

- dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu.

Dakle, iz navedenog je nedvojbeno da da se mogu pribrojati samo dani provedeni na bolovanju zbog bolesti ili povrede nastale na brodu ili na putu za/ sa broda. Ukoliko je bolest nastupila za vrijeme pomorčevog boravka kod kuće, nije moguće dane bolovanja uračunati u 183 dana.

 

Kako dokazati vrijeme provedeno u brodogradilistu dok je brod u izgradnji, tj.nema sluzbenog pecata i koje potvrde za ovjeru trebaju se priloziti?...

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Tuesday, 23 June 2009 14:44

Kako se obracunavaju dani za pomorca koji odlazi na novogradnju u brodogradiliste van RH i koji nema mogucnost dobivanja sluzbenog pecata ukrcaja u pomorsku knjizicu odmah pri dolasku u brodogradiliste vec tek nakon primopredaje / isplovljenja broda. Ponekad je period od dolaska u brodogradiliste pa do isporuke novogradnje i veci od 2 mjeseca. Zanima nas da li neka dodatna potvrda zapovjednika ili kompanije moze biti vjerodostojna prilikom obracunavanja dana provedenih na brodu?

Odgovor:  Kao što smo već pisali u ranijim odgovorima na pitanja, pomorci su, u smislu Pomorskog zakonika, fizičke osobe koje su zaposlene na brodu kao plovnom objektu, plutajućem i odobalnom objektu i samo na njih se odnose odredbe Pomorskog zakonika vezano za oporezivanje pomoraca. Kako se boravak broda u brodogradilištu ne može smatrati plovidbom, niti se brodogradilište smatra plovnim objektom, plutajućim, odnosno odobalnim objektom u smislu Pomorskog zakonika, dani provedeni u brodogradilištu, odnosno rad na dokovanju broda ne smatra se plovidbom kako to određuje Pomorski zakonik. Samo dani koje prilikom izdavanja obrasca DNO upiše Lučka kapetanija uračunavaju se u plovidbu. U vezi ovog pitanja kontaktirali smo i Lučku kapetaniju Rijeka koja je potvrdila naše mišljenje, ali predlažemo da se za pojašnjenje obratite nadležnoj Lučkoj kapetaniji.

Ako nismo ispunili uvjet od 183 dana na brodu tako da budemo oslobodjeni placanja poreza,tada moramo utvrditi poreznu osnovicu.Nase pitanje je da ako smo recimo bili na brodu 100 dana, da li racunamo osnovicu na temelju prihoda primljenih u tih ...

Last Updated (Tuesday, 23 June 2009 14:43) Written by Administrator Tuesday, 23 June 2009 14:21

100 dana ili na racun prihoda primljenih cijelu godinu, jer se dogadja da pomorac ako iz nekog slucaja izgubi brod firma ga placa I za vrijeme provedeno kuci, dakle prima placu I na brodu I kuci tijekom cijele godine jednako bez obzira na vrijeme provedeno na brodu. Dakle zanima nas da li racunamo poreznu osnovicu na cjelokupno godisnje primanje ili samo na dnevnice provedene na brodu (dnevnica izvucena iz ugovora o radu).

Pomorac čiji ostvareni primici po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi podliježu obvezi obračuna i plaćanja poreza na dohodak (dakle u slučaju da nije plovio 183 dana), obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvarene primitke, što znači kako primitke koje je ostvario za vrijeme plovidbe, tako i primitke koje mu isplaćuje kompanija dok je kod kuće. Naime, dohodak se utvrđuje na godišnjoj razini, pa se tako na godišnjoj razini utvrđuju svi primitci, kao i osobni odbitci i olakšice.

 

Kako kod porezne uprave dokazati visinu primanja?

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Thursday, 21 May 2009 13:13

Visina primanja dokazuje se potvrdom o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, koju pomorcu daje poslodavac. Tuzemni poslodavci obvezni su dati pomorcu ovakvu potvrdu. Ukoliko pomorac od stranog poslodavca ne može dobiti potvrdu o primanjima, Porezna uprava prihvaća i ugovor o radu.

Na koje se stavke odnosi povrat poreza u slucaju pomoraca? Da li imamo pravo na povrat poreza za stavke uplaćivane kroz godinu a ukoliko smo bili vise od 183 dana na brodu?

Last Updated (Thursday, 21 May 2009 13:26) Written by Administrator Thursday, 21 May 2009 13:11

Povrat poreza moguć je ako je pomorac tijekom godine plaćao porez na dohodak, pa se na kraju godine nakon podnošenja prijave utvrdi da je porez preplaćen. To je moguće, primjerice u slučaju da je pomorac u jednom dijelu godine bio zaposlen ili obavljao samostalnu djelatnost i plaćao porez na dohodak, a zatim otišao na brod ili obrnuto. Plaćeni doprinosi umanjuju osnovicu poreza na dohodak (pojašnjeno u odgovoru pod prethodnim točkama gdje se objašnjava utvrđivanje porene osnovice), ali se za njihovu uplatu ne vrši povrat. Povrat doprinosa moguć je jedino u slučaju da su plaćeni u iznosu većem nego što je utvrđena obveza.

Imam 56 godina i uzivam obiteljsku mirovinu i plovim u medjunarodnoj plovidbi. Da li sam duzan podnijeti poreznu prijavu i za vrijeme provedeno na brodu otkazati mirovinu?

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Thursday, 21 May 2009 13:11

Poreznu prijavu dužni ste podnijeti neovisno o broju dana plovidbe u kalendarskoj godini. Ukoliko broj dana plovidbe (zajedno sa danima bolovanja, putovanja na ukrcaja i iskrcaj i školovanja) prelazi 183 dana, nećete imati obvezu plaćanja poreza. Budući da se rad pomoraca u međunarodnoj plovidbi smatra nesamostalnim radom, odnosno zaposlenjem, sukladno članku 90. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranje, isplata mirovine se obustavlja.

Sta sa pomorcima koji nisu bili u stanju podnijeti poreznu prijavu iz razloga sto su za to vrijeme bili na brodu, a nisu imali nikoga da to napravi u njihovo ime, koja je procedura?

Last Updated (Thursday, 21 May 2009 13:10) Written by Administrator Thursday, 21 May 2009 13:08

Pomorci koji su u vrijeme podnošenja porezne prijave bili na brodu, te nisu bili u mogućnosti u propisanom roku podnijeti godišnju poreznu prijavu, dužni su to učiniti u roku od osam dana od dana iskrcaja.

Ako uz ovaj posao imamo doma jos nekakve prihode (sezonski obrt na svoje ime), kako nam se ti prihodi vode, ili preciznije ako je sezonski obrt na ime pomorca I radi dok je pomorac na brodu, da li je to moguce i kako to prijaviti?

Last Updated (Thursday, 21 May 2009 13:08) Written by Administrator Thursday, 21 May 2009 13:06

Pomorac može imati sezonski obrt na svoje ime, koji za vrijeme njegove odsutnosti može voditi netko drugi, primjerice poslovođa. Pomorac je obvezan podnijeti godišnju prijavu i u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati primitke ostvarene u obrtu i eventualno druge primitke (drugi dohodak, dohodak od imovine, dohodak od kapitala i sl.), a primitke po osnovi rada na brodu iskazuje ovisno o tome da li je u kalendarskoj godini plovio više od 183 dana (ne iskazuje) ili manje od 183 dana (obvezno iskazuje primitke).